Zagađenost gradova s aspekta medicinskih stručnjaka: Hronična bolest koja se ne liječi i napreduje

U otvaranju emisije, dr. Dadagić je uporedila dijagnozu pacijenata s "dijagnozom" zagađenih gradova, s aspekta utjecaja visoke koncentracije štetnih materija.

"Dijagnozu možemo postaviti prema simptomima uzimajući u obzir dijagnostičke procedure, oslanjajući se na faktore rizika - alarmantno dominantan riziko factor, a to je aerozagađenje. Ako bi medicinskom terminologijom uporedili zagađenje gradova i napravili koleraciju, mogli bismo ih proglasiti kao hroničnu bolest koja dugo traje i ne liječi se - hronični bronhitis, dugotrajni simptomi koji se povremeno smire, ali bolest napreduje, ne prima adekvatnu terapiju i nema adekvatan tretman", kazala je.

Dr. Omeragić smatra da je dijagnoza kompleksna, ali jednostavnim rječnikom "treba nam čistijeg zraka da dišemo".

Također, dodaje, radi se o kompleksnom problemu koji je prisutan ne samo u BiH, ali ponavlja - dijagnoza je kompleksna i zahtijeva pomoć.

Nadovezujući se na riječi kolega iz Sarajeva i Tuzle, dr. Duronjić naglašava da vazduh koji dišemo ne bi trebalo da vidimo i osjećamo, sugerišući izrazito zagađenje koje je ovih dana vidljivo golim okom.

Ovo je alarm za sve, poručio je.

"Javna dobra, po deklaraciji UN-a, su voda, vazduh, hrana i internet. Mi smo od ova četiri javna dobra garantovana za široku populaciju na planeti uspjela tri da zagadimo u jednom većem ili manjem dijelu", kazao je dr. Duronjić, dodavši da je problem zagađenosti problem kojeg su ranije imali megalopolisi, ali široko je rasprostranjen tokom posljednjih decenija.

Potrebni su nam vizionari koj će se baviti ovom problematikom, smatra stručnjak iz Banja Luke, pomenuvši Emerika Bluma, koji je o zagađenosti zraka razmišljao krajem 60-ih godina prošlog vijeka.

"Došli smo do prijelomne tačke, svi udišemo ovaj zrak bez obzira na status, političku opredjeljenost. Naši sljedbenici će imati ovaj problem, ako nešto ne učinimo u realnom vremenu", dodao je.

Nepovratne posljedice na naše zdravlje

Šta ovaj zrak radi našim plućima?

"Nažalost, svjedoci smo da u praksi ovih dana u zimskom periodu znato se povećao broj pacijenata s hroničnim opstruktivnim oboljenjima. Njihova pogoršanja su često kompliciranija, zahtijevaju često hospitalizaciju, povećava se broj pacijenata s karcinomom pluća. Ono što rade štetne čestice o kojima slušamo danima i mjesecima, nama poznate PM čestice promjera 2.5, ugljen monoksid, azotni oksidi, sumpor oksid... udišući sve te čestice, koje značajno oštecuju sluznicu naših disajnih puteva, smanjuju respiratornu površinu, ugrožavaju razmjenu gasova i smanjuju zasićenost kisika neophondog za funkcioniranje svih organa i organskih sistema. Sve to značajno remete cijeli organizam, izazivajući razne simptome - akutne ili hronične, ovisno o izloženosti", pojasnila je dr. Dadagić.

Zatim je pojasnila šta to u praksi znači u ovim danima.

"Ako mislimo na danas, na aktuno, to osjete ne samo pacijeniti s dijagnozama, već i zdrava populacija - to su nadražajni kašalj, često curenje nosa, glavobolja, stezanje u grudima, bol u grudima, nedostatak zraka, može ponekad da se javi i otok i crvenilo očiju, zamaranje i slično. Kada govorimo o hroničnom, dugoročnom djelovanju štetnih čestica - plućno tkivo se trajno oštećuje, plućna funkcija se značajno smanjuje, cijeli ogranizam trpi, a posljedice koje kumulativni efekat štetnih čestica ostavlja su NEPOVRATNE", upozorila je.

Nadovezujući se na zaključak kolegice u Sarajevu, dr. Omeragić navodi kako je problem aerozagađenosti najviše aktuelan u periodu jesen-zima..

"Ali to nije problem od jučer, dugoročan je, i definitivno je ovo što kolegica kaže - dugotrajno izlaganje je najveći problem i zna se i od ranije da osobe izloženije prljavom vazduhu imaju veću mogućnost obolijevanja od karcinoma pluća i do 25 posto, a i djeca češće razvijaju astmu, bronhitis", naglašava.

Dr. Duronjić nastavlja ističući najugroženije grupe populacije.

"Trudnice, djeca, stariji preko 70 godina. Djeca - jer imaju povećan broj respiracija u minuti, pluća su nerazvijena, trpe najveću štetu. Trudnice - jer nose dva života, studije ukazuju na djecu rođenu iz ovakvog ambijenta sa smanjenom tjelesnom težinom, utvrđeni su epigenetski faktori koji kod djece mogu da stvore i sklonost ka astmi i alergijama. I stariji koji nose pridružene boleste, koje će favorizovati štetu boravkom u ovom ambijentu", upozorio je.

Govoreći iz svoje prakse, naglašava da često savjetuje pacijentima s astmom odlazak i boravak na obalama mora.

"Imamo planine za one za koje je moguće, imamo obalu koja je blizu, kad se može kada ne pada kiša, u svim ostalim situacijama imamo benefit", dodaje.

Tihi ubica

"Tako je, (zagađeni zrak) jeste tihi ubica, kumulativni efekt, dugotrajni učinak čestica PM 2.5 ima utjecaj na organizam i zdravlje, prodire duboko u pluća, krvotok i tako dalje putujući do mozga, ima utjecaj na memoriju, koncentraciju, i definitivno jeste tihi ubica. Ali, problem je dubok jer imamo otprilike cjelogodišnju izloženost tim česticama - ne samo sada, sada ih najviše vidimo kroz smog. Čak 99 posto svjetske populacije je izloženo tim česticama, imamo porast svih oboljenja od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti itd. Kod nas to nije ništa gore nego, problem je kompleksan i ne može se lako riješiti. Jako smo siromašna zemlja i teško je to riješiti preko noći", naglašava dr. Omeragić.

Kada su u pitanju savjeti medicinske struke, dr. Dadagić poručuje da stručnjaci samo u toj oblasti ne mogu sami donijeti rješenje, te ističe potrebu strategije koja uključuje cjelokupno društvo.

"Grijna je sezona, većina koristi čvrsti ugalj koji značajno remeti čistoću zraka, automobila je sve više, jedna od mjera je da više koristimo javni prijevoz, barem u Sarajevu, da budemo aktivniji i poštedimo zrak barem izduvnih gasova iz automobila. Ono što bi trebalo na višem nivou jeste raditi na sofisticiranim filterima za postrojenja kao što su termoelektrane. Nije nerješivo, ali ne može se riješiti preko noći", zaključuje.

Maske i zaštita

Kao jednu od mjera na koju možemo individualno utjecati, dr. Omeragić savjetuje nošenje zaštitnih maski.

Kao jednu od dostupnijih varijanti navodi maske tipa KN95 za koje kaže da poprilično dobro filtriraju štetne čestice. Također korištenje kućnih filtera u zatvorenim prostorijama, s obzirom da najsitnije štetne čestice s lakoćom pronalaze put u naše domove.

Cijelo gostovanje pogledajte u video prilogu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad